DŽEVAD ADŽEM Pare Ginexa za porodične sponzoraje - Magazin PRESS

Breaking

14. 12. 2017.

DŽEVAD ADŽEM Pare Ginexa za porodične sponzoraje

Članovi SDA između sebe zovu se braćom i sestrama, kaže federalni zastupnik DF-a

intervjuu za Oslobođenje federalni poslanik DF-a Dževad Adžem objašnjava svoj istup u Parlamentu FBiH u kojem je kritikovao podršku Vlade FBiH razvoju namjenske industrije: “Nemoralno je da 70 odsto izdvojenih sredstava od 3,7 miliona maraka ode za Pretis s kojim porodična firma premijera Fadila Novalića i ministra Nermina Džindića ima poslovne aranžmane, a s druge strane ne pomognete Ginexu u Goraždu.”

Kad već pominjete Ginex, optužili ste premijera da utiče na odluke o izdvajanju sponzorskih sredstava iz ove firme?

- Meni su se obratili klubovi iz BPK-a Goražde s pitanjem zašto Ginex značajno finansira sportske klubove iz Gradačca, dok naši klubovi treniraju u hladnoj dvorani i nemaju sredstava. Imajući u vidu odakle dolazi premijer Novalić (Gradačac, op. a), postoji razlog za sumnju da se vrši politički pritisak na menadžment Ginexa gdje će usmjeravati sponzorska sredstva, ističe Adžem, koji je u Parlamentu Federacije rekao kako sve ode “premijerovom bratu”.

Bili ste vrlo aktivni prilikom razmatranja Nacrta budžeta FBiH za 2018. godinu. Šta nam govore projekcije Vlade FBiH?

- Ne govore ništa dobro. Federacija će i dalje predominantno, oko 86 odsto novca, trošiti na javne rashode. Nastavlja se opasan trend po kojem kontinuirano povećanje prihoda od indirektnih i direktnih poreza ne osjećaju općine i kantoni, naprotiv, iz sve većeg budžeta njima ide sve manje novca. Od trenutka formiranja sadašnje većine, nedostajuća sredstva u budžetu se godišnje kreću od 500 do 700 miliona maraka i što je najgore, nedostatak novca se rješava unutrašnjim zaduživanjem koje je izuzetno skupo.

Iz Vlade se stalno pozivaju na reforme, premijer čak javno tvrdi da se njihovi pozitivni rezultati vide. Možda Vi ne gledate dobro?

- Pročitajte izvještaje relevantnih međunarodnih institucija, tamo je BiH proglašena zemljom visokog rizika za investiranje. Imamo ubjedljivo najlošiji kreditni rejting u Evropi za koji postoje prijetnje da može biti i još gori.

Minimalac na određeno

Svojim reformama Vlada Fadila Novalića je izvršila samo dodatni pritisak na realni sektor, ukinuli su benefite izvozno orijentiranim firmama i zaustavili reinvestiranje koje donosi nova radna mjesta. Slagali su privrednike da će smanjiti opterećenje rada na 52 odsto u ovoj godini, ustvari, novim parafiskalnim nametima su ga povećali na 78 odsto. To su činjenice, kao i da se konstantno zanemaruje socijalna osjetljivost.

Zar novi zakon o PIO ne propagira izjednačavanje prava penzionera?

- Mislim da SDA pokušava spasiti ono što je pokvarila predizbornim uvođenjem u prava onih koji nisu zaradili penzije. Ceh toga će platiti novi penzioneri, kojima zakon predviđa manje penzije nego što bi imali prema sadašnjem. Osim toga, skoro 300.000 penzionera će i dalje primati minimalnu penziju. Umjesto da se vlast bavi time kako napuniti Fond PIO, opet se kažnjavaju penzioneri. Vlada FBiH ne dozvoljava Poreznoj upravi da krene u naplatu preko milijardu poreza i doprinosa i ne bori se protiv sive ekonomije u kojoj, prema procjenama, radi 120.000 ljudi.

Veoma oštro ste reagovali na podatke premijera Fadila Novalića o novih 35.000 zaposlenih. Zašto?

- Zato što smatram da čovjek treba obaviti ozbiljne medicinske pretrage. Dio toga je rezultat kreditnog zaduživanja, iza kojeg se, ustvari, krije stvarna namjera da se pomognu propala preduzeća, neodgovorni menadžmenti i firme koje su nemoralno prevedeni iz javnog u privatno vlasništvo. Apsurdno je hvaliti se u 21. vijeku zapošljavanjem ljudi za plaću od 400 maraka i to uglavnom na određeno vrijeme. Ako je koncept ove vlade da zaduživanjem na određeno vrijeme poveća broj zaposlenih, onda neka podignu tri milijarde kredita i zaposle sve građane na dvije godine.

Prema podacima federalnog Zavoda za programiranje razvoja, od 2014, kada je bilo zaposleno 443.587, do 31. decembra 2016. broj zaposlenih se popeo na 457.974, ali je u istom periodu broj penzionera povećan sa 394.900 na 409.335. Neko ne iznosi tačne podatke, ili Zavod ili premijer.

Ponovo je aktuelna priča o gradnji brze ceste Sarajevo - Goražde. Vjerujete li u taj projekat koji je Vlada FBiH proglasila onim od opšteg interesa?

- Na to ukazuje nekoliko stvari. Ja sam tražio da se ovaj putni pravac uvrsti u program javnih investicija za period 2017-2019. godina. Parlamentarna većina je to odbila. Bilo je obećano da će u ovoj godini iz dobiti BH Telecoma u rebalansu budžeta biti planirano 70 miliona maraka, ni to se nije desilo. Priča se odgađa na duži period.

Zašto to mislite ako u Nacrtu budžeta za narednu godinu postoje namjenska sredstva za gradnju brzih cesta?

- Tačno, planirano je 180 miliona za gradnju brzih cesta. Ako znamo da je u planu gradnja puta Lašva - Travnik, da će se rješavati komunikacijska uvezanost USK-a, da se mora uraditi obilaznica oko Sarajeva i Mostara, onda samo nevješti mogu da se nadaju kako će novca biti dovoljno za sve. Možda će se zakopati neki kamen temeljac za predizbornu kampanju, a Goražde je vidjelo puno takvih gestova poslije kojih nije bilo gradnje.

Koliko je osnovana sumnja da se iza svega, ustvari, krije želja da se omekša protivljenje gradnji hidrocentrale u Ustikolini?

- Jedina konstanta odnosa Vlade FBiH prema Goraždu je da su svake godine grantovi za ovaj prostor sve manji, a smanjuje se i prihod od raspodjele PDV-a. Kada je govorio o raspodjeli javnih prihoda, premijer Novalić je u Goraždu izjavio da Goražde ozbiljno mora razmisliti o načinu svog finansiranja. Tom prilikom je gotovo nagovijestio da će izgradnja hidrocentrale na Drini spasiti Goražde.

U ostatku BiH vlada mišljenje da Goraždu ne treba pomoć, da nema nezaposlenih, a Vi često izražavate brigu za opstanak na tom prostoru. Nije li to malo čudno?

- Ako je na tom prostoru nekad živjelo 57.000 stanovnika, a danas ih objektivno ima oko 18.000, razlog za brigu je opravdan. To se uklapa u nebrigu, prvenstveno SDA, a nakon gubitka izbora u Srebrenici, usudio bih se reći da se ratni scenario granice na Drini lagano realizuje. Pitanje je samo da li to SDA radi namjerno ili iz neznanja. O bilo kakvom razvoju je teško govoriti na prostoru gdje nestaje biološki potencijal.

Kad već spominjete rat, pred Vladom Federacije BiH mjesecima protestuju demobilisani borci. Možete li im kao član parlamentarnog odbora pomoći?

- Kada je u pitanju borba ovih ljudi koja traje mjesecima, borci neće ostvariti prava sve dok je intenzitet bunta jako mali. Ne može 74.600 nezaposlenih demobilisanih boraca čekati da im nekoliko stotina riješi njihove probleme.

Pljačka resursa

Kada je riječ o komisiji čiji sam član, ona je na određen način razvlaštena. Zahvaljujući predsjedniku odbora, Parlament je formirao drugi odbor s očiglednom namjerom većine da se spriječi rješavanje ovog problema u Parlamentu.

Kako komentarišete plan Vlade da skoro 200 miliona maraka pomoći za zbrinjavanje boračke populacije u narednih pet godina implementira preko udruženja?

- Borce su već slagali, bilo je najavljeno 7 miliona ove i oko 15 naredne godine. Od toga imamo samo 9 miliona u Nacrtu budžeta za narednu godinu. Ako slijedimo dosadašnju logiku vlasti, to će biti sredstva za predizbornu kampanju, bez želje za stvarnim rješavanjem problema.

Ima li nade da će Vlada FBiH konačno implementirati odluku o jačanju posebnih odjela za borbu protiv kriminala i korupcije?

- Tek kad završe pljačku prirodnih resursa kroz gradnju mini hidroelektrana. Do sada ih je napravljeno više od 50, a još je 100 u planu. Nakon tri godine, ova vlada je, i to pod pritiskom opozicije, odlučila da u budžetu za 2018. planira potrebna sredstva za formiranje novih timova za borbu protiv korupcije.



Oslobođenje

Stranice