Aparati u bolnicama širom BiH stari i pod 20. godina - Magazin PRESS

Breaking

07. 01. 2018.

Aparati u bolnicama širom BiH stari i pod 20. godina

Rok za verifikaciju medicinskih uređaja u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini bio je 15. septembar prošle godine. 

Kako je za „Avaz“ otkrio Almir Badnjević, direktor verifikacijskog laboratorija „Verlab“, koji je imenovao Institut za mjeriteljstvo BiH, podaci koji se objavljuju jednom godišnje, i to sredinom septembra, pokazuju da brojne zdravstvene ustanove i dalje ne posjeduju minimalnu potrebnu medicinsku opremu, kao i da starost medicinskih uređaja u BiH varira.

Svjetski modeli

Tako, kaže, ima uređaja starih i po 20 godina, ali i aparata koji su posljednji svjetski modeli, a našli su se na bh. tržištu.

- Ispravan je onaj uređaj koji, osim funkcionalne ispravnosti, daje i izlazne parametre u iznosima koji su unutar zakonskih definiranih granica. Svi ostali uređaji su neispravni. Svaki neispravan uređaj daje netačnu ili nepouzdanu informaciju o pacijentu, što direktno može utjecati i na konačan sud ljekara prilikom davanja dijagnoze ili uspostave terapije – kazao je Badnjević.

Kako je dodao, u poređenju sa 2016. godinom, prošle godine nalazi su bili dosta bolji, skoro za 40 posto. No, ističe da u kompletnom postupku zakonske verifikacije medicinske opreme ima određenih problema.

Prisutni problemi

- Prvi problem očituje se u neusaglašenosti prioriteta, a i zakona, države i entiteta. Iz tog problema nastupa i problem prioriteta nadležnih inspekcijskih tijela koja teško i sporo prate implementaciju svih oblasti koje su u zakonskom mjeriteljstvu, te ciljeva koje dobiju od nadležnih premijera. Očito je problem i s manjkom uposlenih inspektora. Međutim, s druge strane, radi se o veoma ozbiljnoj oblasti, gdje sutra i mi ili naša djeca možemo biti žrtve neispravnog i neverificiranog medicinskog uređaja. S druge strane, kao problem vidim i needuciranost tehničkog osoblja koje radi po zdravstvenim ustanovama – govori Badnjević.

Stanje u Hitnoj pomoći KS

Badnjević se osvrnuo i na stanje u sarajevskoj Hitnoj medicinskoj službi, koja dnevno zbrinjava i po 200 pacijenata. Panika među bh. građanima nastala je kada je jedna od zaposlenica Hitne pomoći objavila slike vozila, tvrdeći da su sjedišta i ležajevi pocijepani te da su „dezinfekcijska sredstva koja koriste deterdžent pomiješan s vodom, kao i da raspolažu sa 30 epruveta u 24 sata koje ne stignu sterilizirati“. 

Badnjević tvrdi da je Hitna pomoć KS jedna od najboljih zdravstvenih ustanova u BiH s aspekta opremljenosti, ispravnosti i tačnosti njihovih medicinskih uređaja. Navodi da je riječ o zdravstvenoj ustanovi koja već tri godine zaredom obavlja sve zakonom propisane aktivnosti.



Magazin PRESS / Avaz

Stranice